Lonicera caerulea
Haskap je u posljednjim godinama izronio kao ‘nova’ superbobica. Naravno, on je bio prisutan puno duže. Haskap bobice bile su cijenjene stoljećima u Hokkaidu i drugim dijelovima Japana i Dalekog istoka. Bobice su bile uživane kao divlji usjev, ali i korištene u tradicionalnoj medicini.
Haskap je dobio ime od domorodačkog naroda Ainu na sjeveru Japana, pri čemu haskap (has-ka-o-p) znači ‘mnogo voća na granama’. Vijesti o ovoj nevjerojatnoj superbobici proširile su se kako su se drugi Japanci naseljavali u Hokkaidu. Naučili su o nutritivnim prednostima haskapa od Ainu naroda te su nastavili uzgajati divlje haskap bobice, poboljšavajući okus i uključujući ih u svoju prehranu.
Ainu narod haskap je prihvatio kao ‘bobica dugog života i dobrog vida’.
Mnogi ljudi nisu upoznati s haskap bobicom; s razlogom, jer je u Kanadu stigla tek iz Japana i Rusije 1950-ih godina. Početni eksperimenti s uzgojem haskapa nisu bili povoljni, i tek nakon intenzivnog istraživanja na Sveučilištu u Saskatchewenu (Kanada), te entuzijastičnih istraživača u Oregonu i Washingtonu (SAD), haskap je konačno otkrio svoj pravi potencijal. Haskap je trenutno poznat kao “honeyberry” u SAD-u ili “sibirska borovnica” u našim krajevima.
Haskap bobice imaju ovalno-pravokutni oblik, često uspoređivan s borovnicama. Međutim, skromni haskap jednostavno nadmašuje borovnice. Svaka haskap bobica ima vanjsku ljubičasto-plavu kožom i tamnocrveno meso (za razliku od zelenkaste pulpe borovnica).
S trostruko više antioksidansa i četiri puta više antocijanina u usporedbi s borovnicama (uz visoke razine vitamina C), haskap bobica ističe se iznad borovnica i u okusu i u nutritivnom sadržaju.
Iako haskap bobice izgledaju slično borovnicama, nisu dio istog roda ili vrste. Haskap pripada vrsti Lonicera caerulea, a unutar te vrste postoji desetke razvijenih sorti koje su križanci s drugima; neke od njih su lošeg okusa, a mnoge imaju vlastiti jedinstveni okus, boju i teksturu. Okus haskapa opisan je kao kiselkasto-slatki i sočan, poput maline, a imaju i sitne jestive sjemenke te pudrastu tanku tamnoplavu kožu.
Haskap zaista zaslužuje titulu supervoća – ta mala tamnoplava bobica obiluje mineralima i vitaminima na izuzetno visokim razinama. U 100 grama haskapa nalazi se pet puta više vitamina A nego u jabuci, dok količina vitamina C samo malo zaostaje u usporedbi s narančom. Koncentracija vitamina E čak je 10 puta veća nego u naru (šipku). Haskap je izvor obilja kalija, kalcija, magnezija, fosfora i željeza.
Osim toga, haskap obiluje raznim antioksidansima, molekulama koje usporavaju i zaustavljaju oksidativne procese u našem tijelu. Antocijanin je najpoznatiji među njima, a osim što daje bobici prepoznatljivu nijansu plave boje, poznat je i po svojoj sposobnosti zaustavljanja razvoja srčanih bolesti, dijabetesa te stanica raka.
Vrijedno je napomenuti da samo 100 grama haskapa sadrži čak 65 puta veću količinu antocijanina nego što je prisutno u čaši crvenog vina.
Thesaurum Haskap vino nastaje iz ovog jedinstvenog voća, donoseći sa sobom ne samo izuzetno bogatstvo okusa, već i iznimne zdravstvene beneficije. Prepustite se čaroliji Thesaurum haskap vina i istražite spoj ljepote, okusa i nutrijenata iz ovog izuzetnog voća.